dugometražni crtani film

LEGENDA O MULAN

Dugometražni crtani film sinhronizovan na srpski hrvatski jezik

MULAN legenda je zasnovan na drevnoj kineskoj pesmi Balada o Mulan. Hua Mulan bila je legendarna kineska ratnica koja je živela tokom perioda Južne i Severne dinastije u periodu između 4. i 6. veka. "Prava" Mulan je opisana kao žena vešta sa oružjem. Regija u kojoj je živela od davnina je bila poznata po kung fu borcima koji su odlično baratali mačem, pa se veruje i da je Hua Mulan stekla ove veštine još kao devojčica. Jahala je konja i bila odličan strelac. Osnove priče o legendarnoj kineskoj ratnici, iste su kao i u Diznijevom crtaću - u njenoj porodici nije bilo muške dece što je stvorilo problem kada je car pozvao trupe da se bore protiv najezde Mongola. Kako je iz svake porodice jedan član morao da pođe u bitku, to je morao da bude Mulanin otac. Prema legendi, Mulan je u ratu provela 12 godina i odlikovana je čak 12 puta i stigla do visokih činova. Kao i u filmu, Mulan je rešila da se vrati kući i posveti se porodici i navodno je tek tada svojim saborcima otkrila da je devojka. Originalna pesma iz 6. veka završavala se ovde, ali je knjiga objavljena u vreme dinastije Ming (negde u periodu između 14. i 17. veka) proširila priču o Mulan. Tužan kraj priče ipak, ovaj roman dodao je i delove koji nisu postojali u ranijim legendama o Mulan. Ovo se pre svega odnosi na tragičan kraj ove junakinje. Prema romanu, Mulan se vratila kući samo da bi saznala da joj je voljeni otac odavno preminuo i da joj se majka preudala. Da stvar bude još gora, ona je bila pozvana da služi kao konkubina Hešena Kana, vladara tog regiona. Kako bi izbegla ovu sudbinu, Mulan je rešila da se ubije rekavši:  "Ja sam devojka. Prošla sam kroz rat i dovoljno učinila. Sada želim da budem sa svojim ocem". Dakle, u stvarnosti, nije bilo onog "živela je srećno do kraja života"(izvor: dnevno.rs)".

Crna Strijela

(dugometražni crtani film sinhronizovano na hrvatskom)

Jedan od političara, Sir Daniel Brackley iskorištava svoju poziciju tako što uhićuje nevine ljude, no tu je i srednjovjekovni junak zvan Crna strijela. Hrabri heroj čelična srca stat će protiv svih zločinaca u Kraljevstvu i boriti se na strani slabijih. Crna strijela svoju će posljednju strijelu čuvati za ubojicu njegova najboljeg prijatelja Harryja Sheltona koji je iza sebe ostavio sina Richarda. Mladi Richard i Crna strijela započinju uzbudljivu avanturu.

Trnoružica ili Uspavana ljepotica

je klasična dječja bajka u kojoj se javljaju prelijepa kraljevna, kletva zle vile i lijepi kraljević koji je oslobađa prvim poljupcem. Bajku je pod izvornim imenom La Belle au bois dormant prvi objavio francuski književnik Charles Perrault u djelu Histoires ou contes du temps passé 1697. godine. Svoju inačicu bajke objavila su Braća Grimm pod izvornim imenom Dornröschen. Godine 1959. snimljen je Disneyev crtani film. a krštenje dugo željenog djeteta kralj i kraljica su pozvali sedam vila koje imaju darivati dijete. Šest vila dade kraljevni darove ljepote, duhovitosti, milosti, plesa, pjesme i glazbe. Iznenada ljuta što nije pozvana na proslavu pojavljuje se zla kuma koja kaže kako će kraljevna uistinu rasti u sreći i bogatstvu, ali da će prije nego što sunce zađe na njen šesnaesti rođendan nabosti prst na vreteno i umrijeti. Sedma vila koja je tek imala dati svoj dar je nakon odlaska nepozvane zle vile uspjela ublažiti kletvu, navješćujući kako princeza ne će umrijeti nego će zaspati na 100 godina, a prvim poljupcem probudit će ju kraljević. Zabrinuti kralj pod prijetnjom smrću zabranjuje posjedovanje vretena, a u crtanom filmu naređuje spaliti sva vretena u državi. U crtanom filmu dobre vile kako bi ju sakrile od Zlurade odgajaju kraljevnu Auroru u šumskoj kolibi, gdje ona slučajno sreće i zaljubljuje je se u svoga obećanog budućeg muža. Na šesnaesti rođendan kraljevne kralj i kraljica su odsutni, a kraljevna luta po prostorijama kraljevske palače. Na vrhu najvišeg tornja nailazi na staru ženu koja prede na vretenu, koja nije čula za kraljevu zabranu. Znatiželjna kraljevna zazanimana za predenje pita staricu može li pokušati, starica joj odobri, a ona se zbog nespretnosti nabode na vreteno i padne u nesvijest. Starica bespomoćno zapomaže i bezuspješno nastoji oživjeti kraljevnu. Tako se prokletstvo ostvarilo. U crtanom filmu sama zla vila dolazi u kraljevsku palaču, hipnotizira kraljevnu, te ju vodi stubama na vrh najvišeg tornja gdje nabode prst na vreteno. Kralj beživotnu kćer smješta u najljepšu palaču u sobi, u postelju optočenu zlatom i srebrom. Dobra vila koja je ublažila zlo proročanstvo kaže da kraljevna mora tu počivati dok ju ne oživi prvi poljubac prave ljubavi. Kralj i kraljica napuštaju kraljevsku palaču oko koje utjecajem druge dobre vile nemilice raste trnje i šiblje kako bi kraljevna mogla počivati u miru. U crtanom filmu zla vila zarobi kraljevića koji uz pomoć dobrih vila uspije pobjeći i na konju se zaputiti prema kraljevskoj palači. Potom zla vila kako bi ga spriječila zapriječi mu put neprohodnim trnjem i šibljem. Nakon što ga uz pomoć dobrih vila uspije prokrčiti, zla vila se pretvara u golemog crno-ljubičastog zmaja kojeg kraljević uz malu pomoć dobrih vila uspije pobijediti probovši ga mačem u srce. Po izvornoj priči nakon sto godina kraljević saznaje za postojanje prelijepe uspavane djevojke na nepristupačnom vrhu najvišeg tornja trnjem i šibljem zaklonjene kraljevske palače. On hrabro krči put i ulazi u palaču, te nalazi djevojku pred kojom očaran njenom ljepotom pada na koljena. Poljubi ju, ona oživi te se naposljetku vjenčaju i sretno žive.

Don Kihot

(dugometražni crtani film)

Don Kihot Dugometražni crtani film na srpsko hrvatskom. Don Quijote je glavna figura u romanu El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha (Umišljeni plemić Don Kihot od Manče) - napisao Miguel de Cervantes. Alonso Kihano, sredovečni idalgo, živi dosadnim životom u nekom malom mestu u Manči, sa svojom nećakom i domaćicom. Vreme krati čitajući viteške romane i veruje da je svaka reč u njima istinita, iako su dani viteštva odavno prošli, a mnogi događaji opisani u njima realno nemogući. Čitao je mnogo, po ceo dan i noć i „od malo spavanja i mnogo čitanja osuši mu se mozak te izgubi pamet”  te odluči da se proglasi lutajućim vitezom i da krene da traži avanture. Tako izvuče iz nekog budžaka oružje i oklop svojih pradedova i, pošto ih je očistio i uglancao, proglasi sebe za viteza Don Kihota od Manče, svom konju nadenu ime Rosinante (šp. Rocinante), odabra Aldonsu Lorenzo (šp. Aldonsa Lorenzo), seljančicu iz susednog sela, za svoju damu kojoj će posvećivati svoja junaštva i dobra dela i prekrsti je u Dulsineja od Toboza (šp. Dulcinea de Tobozo), te krenu na put u potrazi za avanturama. Prvi odlazak od kuće Don Kihota počinje u ranu zoru i traje ceo dan, da bi na kraju dana potražio prenoćište u nekoj krčmi za koju veruje da je začarani dvorac. Tu će dobiti prve batine i savet da potraži štitonošu. Odlazi iz krčme, na putu sreće neke trgovce iz Toleda koji ismevaju i vređaju njegovu uzvišenu damu, Dulsineju od Toboza, gde on ustaje u njenu odbranu i napadne trgovce, a ovi skoče pa ga dobro izmlate. Svog premlaćenog, nalazi ga njegov komšija Pedro Krespo (šp. Pedro Crespo) i vraća ga kući. Dok se on oporavlja u krevetu, nećaka i domaćica sa Don Kihotovim prijateljima, lokalnim berberinom i župnikom, spale sve viteške knjige koje su po njihovom mišljenju, krive za njegovo ludilo, sobu sa knjigama zazidaju, a njega ubede da je sobu odneo neki volšebni čarobnjak. Don Kihot se, međutim, ne predaje tako lako i dalje razmišlja kako da ostvari svoj naum, te prvo posluša savet krčmara, to jest, „vlasnika začaranog zamka” te pozove svog komšiju, priprostog i dobrodušnog Sanča Pansu (šp. Sancho Panza), da mu se pridruži u avanturama kao štitonoša, a za uzvrat mu obeća mesto guvernera na ostrvu. Sančo pristaje, te se njih dvojica iskradoše u zoru iz sela i tako Don Kihot po drugi put pođe od kuće u susret avanturama lutajućeg viteza. Od tog momenta nižu se dogodovštine veleumnog viteza Don Kihota od Manče i njegovog štitonoše Sanča Panse, počevši sa čuvenim napadom na vetrenjače u kojima je samo on video grdne i surove divove. Spomenik Dulsineji i Don Kihotu u Tobozu Za razliku od prvog dela gde je Don Kihot potpuno zaluđen i u nekom svom svetu vitezova, nežnih devica i platonskih ljubavi, u drugom delu je lucidan, sasvim bistre pameti i vidi stvarnost onakvom kakva jeste. Sad su drugi ti koji stvaraju privid viteškog sveta i volšebnih magova ne bi li privoleli Don Kihota da jednom za svagda odustane od „života lutajućeg viteza”. Čak je i nesrećni Sančo prinuđen da učestvuje u toj šarenoj laži te dovodi Don Kihotu tri seljančice rekavši mu da su to Dulsinejine dame pratilje. Međutim, kada Don Kihot prepozna devojke kao samo tri sirote seljanke, Sančo se zgražava i pokušava da ga ubedi da je to opet mađija nekog zlog čarobnjaka koja mu ne dozvoljava da vidi realnost. Takođe su veoma zanimljivi razgovori između viteza i njegovog štitonoše, u kojima se vidi kako Don Kihot polako i postepeno gubi svoje ideale, pod uticajem Sanča Panse. Ta transformacija se takođe vidi i u postepenom menjanju imena — od Don Kihota, postaje Vitez od Lavova, a zatim se pretvara u Viteza Tužnoga Lika. S druge strane, Sančo polako prihvata ideale svog gospodara, koji se polako u samom Sanču koncentrišu u jednu fiks ideju — da postane guverner ostrva. Sančo uspeva da postane guverner i pokazuje se kao veoma mudar i praktičan vladar, međutim njegova vladavina će ipak na kraju završiti kao potpuna propast. Kao što je već napomenuto, sada su drugi koji stvaraju svet privida za Don Kihota. Sanson Karasko, mladi učenjak i takođe Don Kihotov prijatelj, svojevoljno kreće Don Kihotovim stopama i pretvara se u Viteza od Belog Meseca, a s jedinim ciljem da po viteškim pravilima natera Don Kihota da izbije iz glave ideje o životu i avanturama lutajućih vitezova. Iako je u prvom delu to isto pokušao kao Vitez od Ogledala, bio je poražen, ali ovaj put kao Vitez od Belog Meseca uspeva u svojoj nameri i pobeđuje Don Kihota u viteškom dvoboju, nateravši ga da se vrati kući i obeća da neće pokušavati da opet polazi na put barem godinu dana. Roman se završava Don Kihotovim potpunim ozdravljenjem, međutim, potpuno razočaran stvarnošću, odriče se viteštva, priznaje svoju zabludu i umire".

 

Crtani film - Evoksi

Nastali su iz popularnog filma Star Wars, sredinom osamdesetih. Ova mala stvorenja se bore za svoju planetu, protiv Kralja Gorneša koji ima svoja zla čudovišta, i stalno pokušava da zarobi Evokse. Kultna sinhronizacija, koju je odradilo TV SA i danas je duboko urezana u srcima i glavama svih fanova ovih neponovljivih šumskih medvjedića sa planete Endor.

Evoksi sinhronizovano na srpski, epizoda 3 lekcije:

Evoksi sinhronizovano na srpski, epizoda Aša 1:

Evoksi sinhronizovano na srpski, epizoda Aša 2: